Nastava na daljinu – zanimljivosti

UČEĆI VIŠE O OKOLIŠU, BOLJE ĆEMO GA ČUVATI!

Danas, kad smo suočeni s velikom količinom informacija od kojih poneke baš i nisu lijepe, većina ih je vezana za dvije stvari, a to su informatika (nastava na daljinu, on-line rad od kuće i još mnogo toga) te biologiju (zdravlje, higijenu, prehranu pa i pandemiju virusa).
No jedna od najznanstvenijih stvari je upravo veza između biologije i informatike.
Projekt DRVOKOD
Ovdje ćemo nešto reći o jednom takvom projektu koji su osmislili učitelji IV. osnovne škole Bjelovar, Bernarda Musović, učiteljica biologije i Branko Raičković, učitelj informatike, pod nazivom DRVOKOD.
Projekt se zasniva na učenju o našem okolišu, konkretno o biljnim vrstama koje okružuju našu školu. Zasniva se na edukacijsko-istraživačkom radu učenika na izvannastavnoj aktivnosti Eko-informatika, te postavljanje sadržaja istraživanja o pojedinim biljnim vrstama na posebno dizajnirane web stranice na internetu – izvannastavna aktivnost Robotika. Rezultat suradnje je izrada QR kodova koji se postave na pripadajuće drvo, tako da svatko, očitavajući QR kod sa mobitelom može saznati sve o dotičnom drvetu.
Ciljevi projekta:
• Promicanje ekoloških vrijednosti i održivog razvoja kroz primjenu informacijsko-komunikacijskih vještina korištenjem suvremenih tehnologija
• Prepoznavanje i imenovanje drveća u neposrednoj blizini škole i obilježavanje na elektronički način.
• Razvijanje istraživačkog odnosa prema okolišu i dokumentiranje zapažanja putem korištenja web stranica (izraditi web stranicu koristeći besplatne i jednostavne web alate, obraditi slike te ostale multimedijske datoteke za prikaz na mrežnom mjestu)
• Korištenje izvora informacija dostupnih uz pomoć računalnih mreža, procjena kvalitete sadržaja i kredibiliteta računalnih stranica u svrhu vlastitog istraživanja, učenja i rješavanja problema (GOO)
• Samostalno korištenje računala pri pisanju i obradi tekstova, izradi tablica, te izradi i izlaganju prezentacija
• Razvijanje kreativnosti i rukovanja s alatima za oblikovanje informacija i prezentaciju školskih aktivnosti u javnosti.
• Razvijanje ljubavi prema prirodi, zavičaju i kulturnoj baštini.

Šetnja školskim dvorištem

Ovo proljeće je započelo kao i svake godine, barem prividno. Priroda se probudila, biljke su u punom cvatu, sunce i mirisi nas mame van, no dogodilo se nešto što je zaustavilo nas, nas ljude. Znamo da zbog pandemije uzrokovane koronavirusom, iako bi više od svega voljeli uživati u prirodi, najbolja stvar koju trenutno možemo učiniti je ostati doma.
Iako je netko već rekao da je ovo proljeće otkazano, zatvorene su granice, zatvoreni su muzeji, škole, vrtići, djeca ne mogu na igrališta, u parkove, u vrtove ipak mogu jednom virtualnom šetnjom posjetiti svoja školska dvorišta i prisjetiti se šarenih boja, rascvjetanih stabala, mirisa i zvukova ptica. Učenici naše škole, a i učenici brojnih drugih škola koji su sudjelovali u projektu mogu virtualno prošetati i pogledati vrste drveća u svom okolišu. Učenici na malo drugačiji načini ipak i ove godine mogu obilježiti Tjedan arboretuma i botaničkih vrtova koji se inače održava u svibnju.
Mogu pogledati fotografije drveća od prošle godine koje nam prikazuju kako su se pojedine vrste mijenjale tijekom godišnjih doba, kako se mijenjala boja listova, kada su listovi otpadali sa grana, kakvi su oblici listova pojedinih stabala, kada je drveće počelo cvjetati, kada su se razvijali plodovi i kada su nestajali. U malo drugačijem izdanju, bez sadnje sadnica drveća ili sadnje cvijeća, bez igranja igrice „Pogodi koje sam drvo“ i direktnog skeniranja QR kodova kojim očitavamo vrste i bez zajedničkog druženja u školi.
Potaknut ćemo učenike da posjete stranicu portala i da se prisjete nekih ljepših dana koji će sigurno opet ubrzo doći i kada ćemo svi zajedno moći sudjelovati u daljnjim aktivnostima kojima potičemo učenike na brižan odnos prema prirodi i očuvanje onoga što nas okružuje.

Kao što smo napomenuli, svaka škola uključena u projekt DRVOKOD ima zasebnu web stranicu. Na njoj se između ostalog nalaze i podaci o određenim biljnim vrstama koje rastu u školskom okolišu.
Tu se mogu pronaći razni podaci o toj biljnoj vrsti kao npr. morfološke karakteristike, vrijeme cvatnje, rasprostranjenost, stanište, razmnožavanje, ljekovitost , zaštita i sistematika.
Svaki tekst je popraćen i kvalitetnim fotografijama.
Za pristup stranici nije potrebna autorizacija. Središnji portal svih stranica je drvokod.eu
ili skeniramo QR kod.

Zatim odaberemo traženu školu.
Posjećenost stranice za otprilike godinu dana je preko 5000 pregleda.

Možemo naglasiti da su ovo pretežito učenički radovi, a otprilike izgleda ovako:
Stranica se nalazi na linku : https://bjelovar4.drvokod.eu/drvored/crveni-hrast/

ZNAČAJKE: jestivost
KARAKTERISTIKE
Crveni hrast ( Quercus rubra L.) je listopadno drvo koje može dosegnuti visinu do 30 m, deblo je promjera do 2 m, kora je u mladosti siva i glatka, kasnije postaje zadebljana s plitkim raspuklinama. Mlade grančice su crvenkastosmeđe, pupoljci su crvenosmeđi, jajasti i veliki.
Listovi su dužine 12-20 cm i širine 10-12 cm, duguljasti do obrnuto jajasti sa 7-11 zašiljenih režnjeva i dubokim oblim urezima. Osnova lista je tupa do široko klinasta dok je vrh zašiljen. Lice lista je svijetlo i sjajnozeleno, a naličje dlakavo kod nervature. Listovi ujesen poprimaju crvenu ili crvenosmeđu boju.
Cvjetovi su jednospolni, muški žućkastozeleni u visećim resama, ženski sitni pojedinačni ili po dva. Plod je žir dužine 15-25 mm, širine 10-23 mm plitko smješten u ljuskastoj kapici. Dozrijeva 18 mjeseci nakon oprašivanja.
Cvjeta u svibnju, a plod donosi u jesen druge godine.

RASPROSTRANJENOST
Prirodno raste na području Sjeverne Amerike na istoku i sjeveru prema Kanadi, a u Europi se počeo uzgajati u 18. stoljeću kao dekorativna vrsta. Relativno je brzog rasta, podnosi sjenu i tolerira različita tla. Ne podnosi poplavljena, ali i suha staništa. Otporno je na niske temperature i gradska zagađenja.

RAZMNOŽAVANJE
Razmnožava se sjemenom i sadnicama.

KEMIJSKA SVOJSTVA
Jestivi dio je žir koji se može sušiti i samljeti u brašno i to tek nakon što su tanini isprani ili iskuhani. Hidrolizirajući tanini su esteri fenolne kiseline i šećera, prisutni kao galotanini djeluju antikancerogeno i štite od infekcija i upalnih reakcija.
Otrovni dio čini mlado lišće. Nakon gutanja javljaju se simptomi: bol u želucu, konstipacija i kasnije krvavi proljev, prekomjerna žeđ i mokrenje.

SISTEMATIKA
……

Za sada se projektu pridružilo dvadesetak škola. Sve web stranice su javno dostupne i za sve učenike čije škole nisu u projektu.

Popis škola:
OŠ Dore Pejačević, Našice
OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu
OŠ Vladimira Nazora, Daruvar
I. OŠ Bjelovar
III. OŠ Bjelovar
IV. OŠ Bjelovar
OŠ Velika Pisanica
OŠ I. N. Jemeršića, Grubišno polje
OŠ Veliko Trojstvo
OŠ Rovišće
OŠ Đulovac
OŠ Čazma
OŠ Mate Lovraka, Veliki Grđevac
ČOŠ J. A. Komenskog, Daruvar
II OŠ Bjelovar
OŠ Sirač
OŠ Vladimir Nazor, Čepin
OŠ Voćin, Voćin
OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica
OŠ 22. lipnja, Sisak
OŠ Veli Vrh, Pula
OŠ Antuna Bauera, Vukovar
OŠ Blato, Korčula
OŠ Vijenac, Osijek

Projekt se kontinuirano širi, pa kod nekih škola stranice su još u izradi. Dogradnja projekta je u pronalaženju novih vrsta, dodavanje opisa i fotografija po godišnjim dobima. Značajno je i mogućnost korištenju redovitoj nastavi biologije i informatike.

Ovaj projekt je predstavljen na CARNet-ovoj korisničkoj konferenciji 2018. god u Šibeniku, i na Međunarodnoj konferenciji Mipro, 2019. godine u Opatiji, gdje je ocjenjen kao vrhunski. Također je predstavljen putem webinara „Škola za život“, MZO u Projektu najuspješniji odgojno-obrazovni radnici, nagrađeni 2019.

Autori projekta DRVOKOD
Bernarda Musović, profesorica biologije i kemije. Aktivna u STEM području. Koristi napredne tehnologije u nastavi. Bavi se programiranjem i uvođenjem micro:bit-a u nastavu. Polaznik je mnogih CARNet-ovih tečaja i seminara.
Aktivno je sudjelovala u osmišljavanju projektu “Drvokod”, te njegovom predstavljanju na Carnetovoj korisničkoj konferenciji 2018. u Šibeniku.
Branko Raičković, nastavnik matematike-fizike, učitelj-mentor informatike, voditelj vannastavne aktivnosti robotike. Dugogodišnji je mentor učenika na državnim natjecanjima.
Aktivno je sudjelovala u osmišljavanju projektu “Drvokod”, te njegovom predstavljanju na CARNet-ovoj korisničkoj konferenciji 2018. u Šibeniku i Međunarodnoj konferenciji Mipro 2019, u Opatiji.
Dobitnik je mnogih priznanja za svoj rad: Povelja Hrvatske zajednice tehničke kulture, Grba grada Bjelovara za osobit doprinos u ovom području, micro:bit ambasador, te počasni instruktor-savjetnik HZTK i najuspješniji odgojno-obrazovni radnik, nagrađen 2019. od MZO.
Ujedno je i predsjednik Udruge informatičara Bjelovarsko-bilogorske županije i Predsjednik Zajednice tehničke kulture Bjelovarsko-bilogorske županije.

B&B